
1. ТРОМЕСЕЧЈЕ – ПРОЗОРНОСТ ГРТИЋА
Zakažite termin
Razgovarajte o svom slučaju sa lekarom i saznajte koji su sledeći koraci.
Ovaj ultrazvučni pregled se obavlja od 11 nedelja i 1 dana do 13 nedelja i šest dana (CRL 45mm – 84mm). Obično se radi transabdominalno, ali u nekim slučajevima može biti neophodno da se pregled obavi transvaginalno.
Ciljevi ultrazvučnog pregleda
Određuje se tačna gestacijska starost: To je posebno važno za žene koje ne mogu da se sete datuma poslednje menstruacije, imaju neredovne menstruacije ili su zatrudnele tokom dojenja ili neposredno nakon prestanka uzimanja kontraceptivnih pilula. Merimo veličinu ploda i na osnovu nje izračunavamo verovatni datum porođaja (40 nedelja).
Procena rizika za Daunov sindrom i druge hromozomske anomalije: Svaka žena treba da dobije procenu svog individualnog rizika za ovu trudnoću. On se izračunava uzimajući u obzir starost majke, merenje dva hormona u njenoj krvi (Papp-a i slobodni beta-hCG) i 4 ultrazvučna markera, a to su: nuhalna translucencija (tečnost iza vrata ploda), koja je ujedno i najvažniji marker, nosna kost, protok krvi kroz desnu stranu srca ploda (kroz trikuspidni zalistak) i protok krvi kroz duktus venozus ploda (mali krvni sud u njegovoj jetri). Roditelji će dobiti potpuno savetovanje o značaju ovog rizika i o različitim mogućnostima daljih testova.
Dijagnoza višeplodne trudnoće: Približno 2% prirodnih začeća i 10% začeća putem IVF dovodi do višeplodne trudnoće. Ultrazvučni pregled može da utvrdi da li se oba ploda normalno razvijaju i da li bebe dele istu posteljicu, što može dovesti do problema u trudnoći. U takvim slučajevima preporučljivo je trudnoću pažljivije pratiti.
Dijagnoza pojedinih velikih urođenih anomalija: Značajne anomalije mogu biti vidljive u ovoj gestacijskoj starosti, ali je i ultrazvučni pregled u 20. nedelji takođe neophodan.
Dijagnoza ranog prekida trudnoće (missed abortion): Nažalost, kod 2% žena koje dođu na ultrazvučni pregled nuhalne translucencije utvrdi se da je plod umro, često nekoliko nedelja ranije i bez ikakvog upozorenja. Parovi će dobiti potpuno savetovanje o mogućim uzrocima ovog problema i o mogućnostima za dalje mere koje mogu biti potrebne.
Izračunavanje rizika od preeklampsije i intrauterinog zastoja u rastu ploda: Kod svih pacijentkinja će se na kraju pregleda ultrazvučno, Doppler pregledom, izmeriti protok krvi kroz materične arterije majke. Rezultat ovog pregleda može nam reći koje su žene pod povećanim rizikom da razviju preeklampsiju, uglavnom pre 34. nedelje, kao i koji su plodovi pod rizikom od zastoja u rastu, uglavnom u trećem trimestru.
Izračunavanje rizika od prevremenog porođaja: Kod svih pacijentkinja će se na kraju pregleda, ukoliko to žele, transvaginalno izmeriti dužina grlića materice. Znamo da tokom trudnoće grlić treba da bude dug i zatvoren. Kod žena koje na pregledu imaju kratak grlić, rizik od prevremenog porođaja je povećan. Lečenje u tom slučaju zavisi od problema.
Individualni rizik za Daunov sindrom
Ogromna većina beba je zdrava. Ipak, sve žene, bez obzira na starost, imaju mali rizik da rode dete sa telesnim i/ili intelektualnim invaliditetom. U nekim slučajevima anomalija je posledica hromozomske anomalije kao što je Daunov sindrom.
Jedini način da sa sigurnošću saznamo da li plod ima hromozomsku anomaliju jeste invazivni dijagnostički test, kao što je biopsija horionskih resica (CVS) ili amniocenteza. Međutim, ovi testovi nose rizik od pobačaja od oko 1%.
Na Vama i Vašem partneru je da odlučite da li je rizik da plod ima hromozomske anomalije dovoljno visok da opravda invazivni test. Kao smernica, invazivni pregled se obično nudi ako je rizik za Daunov sindrom 1 na 300 ili veći.
Najtačnija metoda za procenu rizika da plod ima Daunov sindrom sprovodi se od 11. do 14. nedelje trudnoće i zavisi od sledećeg:
- Starost majke
- Količina tečnosti iza vrata ploda (nuhalna translucencija)
- Prisustvo ili odsustvo nosne kosti ploda
- Srčana frekvencija ploda
- Protok krvi kroz trikuspidni zalistak srca ploda
- Protok krvi kroz duktus venozus u jetri ploda
- Prisustvo ili odsustvo bilo kakvih strukturnih anomalija
- Nivo dva hormona (slobodni beta-hCG i PAPP-A) u krvi majke
Nakon ultrazvučnog pregleda, na osnovu svih navedenih faktora, razgovaraćemo sa Vama o procenjenom riziku za Daunov sindrom. Samo Vi možete odlučiti da li želite da se podvrgnete invazivnom dijagnostičkom pregledu. Bez obzira na to da li ste se odlučili za invazivni pregled ili ne, preporučuje se detaljan ultrazvučni pregled u 20. nedelji radi provere strukturnih anomalija ploda.
Povezani članci
- PreglediВОДИЧ ЗА УСНУ ПРОЗРАЧНОСТ У ПРВОМ ТРИМЕСТРУ
- Kratke objaveULTRAZVUK U 1. TRIMESTRU - NUHALNA TRANSLUCENCIJA
- Informativni članciПРЕНАТАЛНА ПРОВЕРА ЗА ДАУН СИНДРОМ
Podržava naučnu izvrsnost u kliničkoj praksi i prepoznaje mogućnosti koje savremene metode reprodukcije pružaju parovima koji žele da dobiju svoje dete.
Njegov profilInformacije imaju informativni karakter i ne zamenjuju lekarski pregled i savet.



